četvrtak, 28. ožujka 2013.

Instrukcije vrijedne milijardu eura

 

Instrukcije vrijedne milijardu eura

 
 
Zbog straha da njihova djeca neće uspjeti ispuniti sve ono što se od njih u školi traži, roditelji u Njemačkoj plaćaju milijune za privatnu dodatnu nastavu, odnosno instrukcije. Stručnjaci sada traže reformu školstva.
 
 
Dobro obrazovanje je u današnje vrijeme osnovni preduvjet ne samo za eventualni kasniji uspjeh u poslu već i za koliku toliku sigurnost pronalaska nekog radnog mjesta. Stoga i ne čudi da mnogi roditelji u Njemačkoj poduzimaju sve kako bi njihovi potomci škole završili sa što većim uspjehom ili boljim ocjenama. U međuvremenu se može reći da su svaka četvrta 17-godišnjakinja ili 17-godišnjak barem jednom tijekom školovanja uzeli dodatne sate privatne poduke. Jedan od njih je i Paul iz Dortmunda koji trenutno pohađa osmi razred.
 
 
Potražnja sve veća i veća 
 
„U osnovnoj školi sam bio stvarno dobar učenik. Imao sam sve same petice. No, na gimnaziji se to promijenilo. Već prvi ispiti i ocijene su bili malo drugačiji…“, kaže Paul. Njegove ocijene su se posebno promijenile u matematici. Njegovi su roditelji stoga odlučili platiti mu privatne satove dodatne poduke. Dok su se njegovi školski kolege u slobodno vrijeme zabavljali, Paulu nije preostalo ništa drugo nego da jednom tjedno sat vremena dodatno uči matematiku. Jedino što ga je tješilo bila je činjenica da nije jedini, da u Njemačkoj postoje mnogi učenici koji moraju uzimati dodatne satove. To pokazuju i rezultati najnovijih istraživanja: oko 15 posto njemačkih učenika trenutno dobiva instrukcije.
 
 
"Idem u 13. razred i trebam pomoć iz matematike i ekonomije"
Oni koji ih nude su vrlo često studenti. Primjerice student matematike Stefan Biermann koji već deset godina daje satove upravo iz ovog predmeta. Prema njegovom mišljenju, mnogi su učenici izloženi jačem stresu i pritisku nego što je to prije bio slučaj. Naime, još do nedavno, matura se polagala nakon devetog no sada se ona polaže već nakon osmog razreda gimnazije. „Upravo zbog ove promjene imam često osjećaj da u Njemačkoj svaki učenik uzima dodatne satove iz nekog predmeta. Matematika je posebno često tražena. Roditelji to često traže preko oglasa u novinama ili na internetu“, priča Stefan.
Drugim riječima, potražnja za onima koji su sposobni i voljni davati dodatnu poduku je u Njemačkoj izuzetno velika. S njome naravno raste i ponuda – bilo u raznim institutima, po internetskim platformama ili jednostavno preko privatnih oglasa. Postoji mnogo načina kako roditelji mogu pronaći onog pravog ili onu pravu „pomoćnicu“. A kada je idealna osoba pronađena, roditelji je često žele zadržati tijekom cijelog školovanja djeteta. „Moj zadnji klijent kojeg sam imao do ljeta prošle godine, uzimao je kod mene satove od svog 5. do 11 . razreda“, kaže Stefan Biermann. Kod njega jedan sat poduke stoji deset eura. To je, kako kaže, prijateljska cijena budući da on sve svoje dosadašnje učenike osobno poznaje. No, drugi traže mnogo više. Sat vremena poduke kod jednog apsolventa matematike ili umirovljenog učitelja košta između 25 i 35 eura.
 
 
Problem u sustavu
 
Prema procjeni uglednog stručnjaka za obrazovanje, Klausa Klemmea, roditelji u Njemačkoj godišnje za privatne satove svoje djece investiraju od 1 do 1,5 milijardi eura. To je prema njegovom mišljenju zabrinjavajuće a rješenje leži u promjeni školstva.
 
„Ako roditelji moraju dodatno plaćati poduku za svoju djecu kako bi ova ispunila sve ono što škola zapravo od njih traži iako bi to trebali dobiti u samoj školi, tada mislim da je cijeli sustav zakazao. Osim toga ako dakle ocjene ovise o financijskoj sposobnosti roditelja, tada se čak može reći da ovakav sustav stoji u suprotnosti s onim što nam jamči Ustav“, kaže Klemme.
 
Niti drugdje nije bolje
No, ovaj problem ne postoji samo u Njemačkoj. Naprotiv, jedno istraživanje EU-a, pokazuje kako je potreba za privatnom dodatnom podukom posebno raširena na jugu Europe. I u zemljama na zapadu Europe je posljednjih godina također porasla potražnja a slično je i na području istočne Europe. Tamo postoji i fenomen da učitelji zbog niskih primanja moraju davati privatne sate kako bi uopće preživjeli. Sustav školstva kakav traži Klemme, kako se čini, postoji samo u sjevernoeuropskim zemljama. Prema njegovom mišljenju situaciji u Njemačkoj bi moglo poboljšati i uvođenje pomoći pri učenju i pisanju zadaća na školama koje nude cjelodnevnu nastavu. No, prema istraživanjima to i ne mora biti rješenje problema. Naime, u Francuskoj, gdje već postoji ovakav sustav, potražnja za privatnim dodatnim satovima je još veća nego u Njemačkoj.
 Bez dodatne poduke mnogi ne mogu ispuniti ono što od njih traži školski program
No, dobre ocjene i uspjeh u školi ne jamči niti dodatna poduka. Paul koji je godinu i pol dana dobivao dodatne satove poduke iz matematike, situacija se doduše malo promijenila ali je još uvijek daleko od idealne. „Ocjene su bile malo ovakve malo onakve...“, kaže Paul. On u međuvremenu više ne uzima instrukcije. Njegovi su roditelji mišljenja da nema nikakvog smisla djetetu godinama plaćati ovakvu nastavu. „To bi bilo pretjerano“, kažu Paulovi roditelji.
 
 
 
izvor: DW

utorak, 29. siječnja 2013.

TARIF - HERKUNFT


 
Tariflohn: Gewerkschaften und Unternehmen machen Verträge, in denen festgelegt wird, wie viel die Arbeitnehmer für ihre Arbeit bekommen sollen.
Arbeitet jemand für weniger Geld, wird er „unter Tarif“ bezahlt.
 Auch andere festgelegte Preise werden „Tarif“ genannt, zum Beispiel die Preise für Fahrkarten.  
 Das Wort geht auf die südlichste Stadt auf dem Festland Europa zurück: Tarifa. Dort mussten die Schiffe für die Fahrt durch die Meerenge von Gibraltar bezahlen.

petak, 11. siječnja 2013.

Jugendwort des Jahres:

Jugendwort des Jahres:

 Hier sind die Top 5:

1. YOLO: Abkürzung von "you only live once"; Aufforderung eine Chance zu nutzen

 2. FU!: 1. Scheiße, 2. Fick dich!

 3. YALLA!: Beeil dich!

 4. WULFFEN: 1. jemandem die Mailbox vollquatschen; 2. lügen; 3. auf Kosten anderer leben, etwas umsonst bekommen

 5. KOMASUTRA: versuchter Geschlechtsverkehr zwischen zwei sehr betrunkenen Personen

ponedjeljak, 7. siječnja 2013.

Lajkamo, hejtamo i degradiramo hrvatski jezik

Postalo je uobičajeno da lajkamo fora stvari, a hejtamo političare i korporacije. One koji imaju poštovanje prema jeziku, ovakve fraze unezvjeruju. No, njihovo zapomaganje da se govori »hrvatski, molim!«, sve su slabašnije i sve se manje čuju

Globalna komunikacija

Jezikoslovka Nives Opačić jedna je od onih koji se ne mire lako s nonšalantnom upotrebom hrvatskih riječi, a još je manje pomirena s »velikodušnim« prihvaćanjem fraza iz engleskog jezika. »Whatever« je, na primjer, i u Hrvatskom dijelu virtualnog svijeta sasvim uobičajen izraz za prezrivo odustajanje od bavljenja temama koje je jedan sugovornik ocijenio nevrijednima dubljeg elaboriranja.
Ali, nije problem samo u papagajskom ponavljanju pomodnih – i iritantnih – fraza. Još je gore to što »trendy« govornici hrvatskog jezika sasvim ofrlje usvajaju strane riječi, ne uzimajući u obzir duboke postulate »prirode jezika«. Zato, na primjer, riječ »trendy« ili »like« (koja označava različite stupnjeve i tipove naklonosti) ne ostaju u svome izvornom obliku, nego metastaziraju u čitav niz sintagmi koje u hrvatskom jeziku zvuče kao na silu umetnuto strano tkivo.
Postalo je uobičajeno da lajkamo fora stvari, a hejtamo političare i korporacije, povremeno imamo reality-checkove, stokamo selebritije, apgrejdamo stavove i downloadamo filmove, odazivamo se na team buildinge, slušamo savjete life-coacheva, gledamo reality-showove, a ignoriramo trendiranje lifestyle magazina.
One koji imaju poštovanje prema jeziku, ovakve fraze unezvjeruju. No, njihovo zapomaganje da se govori »hrvatski, molim!«, sve su slabašnije i sve se manje čuju, zagušene navalom novih proizvoda »trendiranja« sa Zapada.
  Hrvatski ni u zagradama
Opojnu zavodljivost engleskog jezika – ali onoga iz šund sfere reality-showova tipa »Keeping up with the Kardashians« – Nives Opačić je ekonomično i točno sažela u nekoliko riječi: »Hrvatski ni u zagradama«. To je naslov njezine nove knjige, nedavno predstavljene kao jedan od rijetkih putokaza u novoj jezičnoj praksi. Knjiga je nastavak prijašnjeg izdanja Hrvatske sveučilišne naklade »Hrvatski u zagradama«, koji datira iz vremena (2006.) kad su globalizacijska jezična teturanja bila ipak nešto manje alarmantna.
– U vrijeme objavljivanja prve knjige još je, nekako sramežljivo, uz englesku riječ na prvom mjestu znao osvanuti kakav-takav hrvatski ekvivalent u zagradama. Jednom zgodom (a to sam negdje i napisala) rekla sam urednici Aniti Šikić: kad bih danas pisala knjigu te vrste, nazvala bih je Hrvatski ni u zagradama, kaže Nives Opačić o ovome priručniku koji strpljivo ispravlja krive Drine – njih preko stotinu – objašnjavajući što je pogrešno s »downloadiranjem«, »reality-showovima«, »life-coachevima« i uopće s polovičnim prijevodima izraza iz engleskog razgovornog jezika.
Profesorica Opačić tvrdi da smo, usred poplave pomodnih engleskih fraza – zastali na pola puta do stvaranja novih anglizama (riječi preuzetih iz engleskog, ali prilagođeni hrvatskome jeziku) koji bi obogatili naš leksik.
– Stvaramo neki novi jezik, hrengleski: korijen je engleski, a nastavci su iz hrvatskoga jezika, zaključuje ona, primjećujući kako su tvorbe poput challengirati, downloadirati, shoppingirati, i drugi pogrešni i polovični prijevodi, posljednjih godina nekontrolirano nabujali.
Izvor: Novilist.hr

nedjelja, 19. kolovoza 2012.

Jačaju hrvatsko-njemačke poslovne veze. Konkurirate li i Vi znanjem stranog jezika?



Još jedanput se pokazalo kako su Hrvatska i Njemačka u uskoj vezi.
Ovaj put riječ je o konferenciji o obnovljivim izvorima energije.
Znači li to da će se tražiti za taj projekt nova radna snaga u Hrvatskoj koja dobro govori  njemački jezik i hoće li biti Nijemaca koji tečno govore hrvatski jezik?
U kojem se god smjeru projekt razvijao jedno je sigurno, visoko kvalificirana radna snaga sa znanjem stranog jezika ili dva, brže i bolje napreduje od onih koji su majstori u svojoj struci, ali nažalost bez znanja stranog jezika.
Cjeloživotno učenje (stranog jezikaizmeđu ostalog) jedini je način da ostanemo konkurentni na tržištu rada. Dolaskom novih snaga jedina naša prednost, pred mlađima, je naše iskustvo. Novi djelatnici imaju nove ideje, nisu potrošeni od godina rada i imaju nova i svježa znanja iz svih trenutačnih trendova. Jedino cjeloživotnim usavršavanjem i iskustvom možemo biti jednako atraktivni na tržištu rada. 

Učite li i Vi konstantno ili se oslanjate na staro, već postojeće znanje?! Pratite li nove trendove i kako se prilagođavate promjenama? 

Evo samo detalj s konferencije

U Splitu je održana 21. svibnja 2012. konferencija o obnovljivim izvori energije, novim tehnologijama te izazovima 21. stoljeća". Isticalo se da Hrvatska zbog velikog broja sunčanih dana u godini ima perspektivu u razvoju solarnih elektrana.

Tu konferenciju, na kojoj se tri dana govorilo o važnosti korištenja alternativnih izvora energije, organizirali su Županija splitsko-dalmatinska i Veleposlanstvo SR Njemačke u Hrvatskoj uz sudjelovanje Delegacije Europske unije u RH, a pokrovitelj jebio predsjednik Republike Ivo Josipović.

Njemački veleposlanik Bernd Fischer istaknuo je kako će se u Njemačkoj odustati od nuklearnih izvora energije i usredotočiti se na alternativne izvore energije. "Energija sunca je u Njemačkoj vrlo važna i imamo iskustva sa solarnim elektranama te smo spremni pomoći u tom pogledu Hrvatskoj, a posebice Dalmaciji", naglasio je Fischer.  
 
I bivši njemački ministar zaštite okoliša Klaus Topfer i bivši direktor UN-ova programa za okoliš (UNEP) u svojem se istupu zauzeo za jačanje suradnje Njemačke i Hrvatske u razvoju tehnologije za solarne elektrane, a zastupnik u njemačkom parlamentu i predsjednik njemačko - hrvatske parlamentarne skupine Klas Peter Willsch je istaknuo kako se brodograđevna industrija u Hrvatskoj može uključiti u proizvodnju i unaprjeđenje tehnologije za rabljenjeo bnovljivih izvora energije.