Postalo je uobičajeno da lajkamo fora stvari, a hejtamo političare i korporacije. One koji imaju poštovanje prema jeziku, ovakve fraze unezvjeruju. No, njihovo zapomaganje da se govori »hrvatski, molim!«, sve su slabašnije i sve se manje čuju
Globalna komunikacija
Jezikoslovka Nives Opačić jedna je od onih koji se ne mire lako s nonšalantnom upotrebom hrvatskih riječi, a još je manje pomirena s »velikodušnim« prihvaćanjem fraza iz engleskog jezika. »Whatever« je, na primjer, i u Hrvatskom dijelu virtualnog svijeta sasvim uobičajen izraz za prezrivo odustajanje od bavljenja temama koje je jedan sugovornik ocijenio nevrijednima dubljeg elaboriranja.
Ali, nije problem samo u papagajskom ponavljanju pomodnih – i iritantnih – fraza. Još je gore to što »trendy« govornici hrvatskog jezika sasvim ofrlje usvajaju strane riječi, ne uzimajući u obzir duboke postulate »prirode jezika«. Zato, na primjer, riječ »trendy« ili »like« (koja označava različite stupnjeve i tipove naklonosti) ne ostaju u svome izvornom obliku, nego metastaziraju u čitav niz sintagmi koje u hrvatskom jeziku zvuče kao na silu umetnuto strano tkivo.
Postalo je uobičajeno da lajkamo fora stvari, a hejtamo političare i korporacije, povremeno imamo reality-checkove, stokamo selebritije, apgrejdamo stavove i downloadamo filmove, odazivamo se na team buildinge, slušamo savjete life-coacheva, gledamo reality-showove, a ignoriramo trendiranje lifestyle magazina.
One koji imaju poštovanje prema jeziku, ovakve fraze unezvjeruju. No, njihovo zapomaganje da se govori »hrvatski, molim!«, sve su slabašnije i sve se manje čuju, zagušene navalom novih proizvoda »trendiranja« sa Zapada.
Hrvatski ni u zagradama
Opojnu zavodljivost engleskog jezika – ali onoga iz šund sfere reality-showova tipa »Keeping up with the Kardashians« – Nives Opačić je ekonomično i točno sažela u nekoliko riječi: »Hrvatski ni u zagradama«. To je naslov njezine nove knjige, nedavno predstavljene kao jedan od rijetkih putokaza u novoj jezičnoj praksi. Knjiga je nastavak prijašnjeg izdanja Hrvatske sveučilišne naklade »Hrvatski u zagradama«, koji datira iz vremena (2006.) kad su globalizacijska jezična teturanja bila ipak nešto manje alarmantna.
– U vrijeme objavljivanja prve knjige još je, nekako sramežljivo, uz englesku riječ na prvom mjestu znao osvanuti kakav-takav hrvatski ekvivalent u zagradama. Jednom zgodom (a to sam negdje i napisala) rekla sam urednici Aniti Šikić: kad bih danas pisala knjigu te vrste, nazvala bih je Hrvatski ni u zagradama, kaže Nives Opačić o ovome priručniku koji strpljivo ispravlja krive Drine – njih preko stotinu – objašnjavajući što je pogrešno s »downloadiranjem«, »reality-showovima«, »life-coachevima« i uopće s polovičnim prijevodima izraza iz engleskog razgovornog jezika.
Profesorica Opačić tvrdi da smo, usred poplave pomodnih engleskih fraza – zastali na pola puta do stvaranja novih anglizama (riječi preuzetih iz engleskog, ali prilagođeni hrvatskome jeziku) koji bi obogatili naš leksik.
– Stvaramo neki novi jezik, hrengleski: korijen je engleski, a nastavci su iz hrvatskoga jezika, zaključuje ona, primjećujući kako su tvorbe poput challengirati, downloadirati, shoppingirati, i drugi pogrešni i polovični prijevodi, posljednjih godina nekontrolirano nabujali.
Izvor: Novilist.hr
Nema komentara:
Objavi komentar