Frankreichs neuer Europaminister Bernard Cazeneuve hat beim Antrittsbesuch in Berlin am Montag seine schwachen Deutschkenntnisse
bedauert. "Ich freue mich, heute hier in Berlin zu sein, ich freue
mich, mit Herrn Link einen Partner und Freund gefunden zu haben",
formulierte er zwar bei einer Zusammenkunft mit dem Staatsminister im Auswärtigen Amt,
Michael Link (FDP), in deutscher Sprache. Auf Französisch fügte er
jedoch sogleich hinzu: "Ich habe erst gestern angefangen, für dieses
Interview Deutsch zu lernen."
utorak, 22. svibnja 2012.
četvrtak, 10. svibnja 2012.
Muke u hotelu s/sa 4*
Muke u hotelu s/sa 4*
Idem s bakom vlakom na more u
hotel s tri zvjezdice (3* hotelEto htjedoh i ja malo baku razveseliti pa organizirah produženi vikend na moru, u hotelu s 3* ,
uključen polu pansion te paket za opuštanje. Po dolasku na recepciju neugodna situacija.
Hotel je pun te nas šalju u hotel ( o svom trošku) koji je malo bolji,
luksuzniji i ima jednu zvjezdicu više.
Dolazimo do hotela i na ulazu
vidimo lijepo znak .
Prijavimo se i lagano se uputimo
u svoje sobe i eto ti vraga dolazimo do problema. Kaže meni baka: „Pa lijepo je
biti u hotelu sa 4*“. Gledam u prospekte i piše hotel s 4*. Kažem bako pa zar se ne kaže hotel s 4* ?
Zašto ti govoriš sa 4* i tim pitanjima otvaram Pandorinu kutiju.
Nakon duge i žestoke diskusije
shvaćam da je u hrvatskoj gramatici i dalje dubok jaz kao i razlike u godinama
između moje bake i mene. Kako da budemo pismeni i kako da se lijepo izražavamo
ako ne postoji jedinstvo u pravopisu na kojeg se možeš pozvati ili osloniti.
U privitku stoje i različita
objašnjenja iz različitih izvora.
- HRVATSKI INSTITUT ZA JEZIKOSLOVLJE (http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=17) kaže:
Prijedlog sa
upotrebljava se samo ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z,
ž: sa sestrom, sa Šimom, sa zidarom, sa Željkom,
ili izgovorno teškim suglasničkim skupinama: sa mnom, sa psom.
Inače se upotrebljava prijedlog s.
- PRAVOPIS ANIĆ-SILIĆ, Pravopis hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb 2001, str. 90, toč. 296 stoji
Ako 5 podijeliš sa 4, dobit ćeš
1,25.
- Jezična pravila Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Laboratorij za sustave i signale kaže:
1.
"s" ili "sa"?
"sa" se
piše samo ispred riječi koje počinju s: c, s, z, č, ć, š, ž, đ, dž
I također ispred riječi koje počinju bilo
kojim suglasnikom, ako su iza tog suglasnika glasovi s, z, š, ž (npr. sa
Ksenijom, sa psom, sa pšenicom, itd)
Neki jezikoslovci poručuju da se oblik sa piše isključivo ispred riječi koje počinju suglasnicima
s, z, š ili ž te zamjenice mnom;
Tomislav Maretić, tome dodaju t brojeve, a treći pak i početne suglasničke skupove bd, bz, čk, čl, čr, kć, ks, pč, ps, pt, tk, tm.
Kod jednosložnih riječi nisu jedinstveni. Jedni ih uvode kao kategoriju, a drugi ne pa pišu, recimo, s psom, unatoč tomu što je, vidjeli smo, posrijedi (i) skup težak za izgovor.
Postoji i formulacija o jednosložnim nesklonjivim suglasničkim skupovima u imeničkoj funkciji, ispred kojih se piše sa. Nije nužno posrijedi indeklinabilna riječ nego ona koja se u tom položaju ne sklanja zbog semantičkih razloga, a pritom se prijedlog veže direktno uz nju, i ona uza se nema drugih riječi (atributa, apozicija)...
Primjer bi bio: Deset je djeljivo sa pet. Ili: Zašto svaku rečenicu započinješ sa ja?
Tomislav Maretić, tome dodaju t brojeve, a treći pak i početne suglasničke skupove bd, bz, čk, čl, čr, kć, ks, pč, ps, pt, tk, tm.
Kod jednosložnih riječi nisu jedinstveni. Jedni ih uvode kao kategoriju, a drugi ne pa pišu, recimo, s psom, unatoč tomu što je, vidjeli smo, posrijedi (i) skup težak za izgovor.
Postoji i formulacija o jednosložnim nesklonjivim suglasničkim skupovima u imeničkoj funkciji, ispred kojih se piše sa. Nije nužno posrijedi indeklinabilna riječ nego ona koja se u tom položaju ne sklanja zbog semantičkih razloga, a pritom se prijedlog veže direktno uz nju, i ona uza se nema drugih riječi (atributa, apozicija)...
Primjer bi bio: Deset je djeljivo sa pet. Ili: Zašto svaku rečenicu započinješ sa ja?
- dr. Sanda Ham: Školska gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga Zagreb, 2002., str. 99.
- dr. Stjepko Težak, dr. Stjepan Babić: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga Zagreb, 2000., str. 162.
Pretplati se na:
Komentari (Atom)
