Muke u hotelu s/sa 4*
Idem s bakom vlakom na more u
hotel s tri zvjezdice (3* hotelEto htjedoh i ja malo baku razveseliti pa organizirah produženi vikend na moru, u hotelu s 3* ,
uključen polu pansion te paket za opuštanje. Po dolasku na recepciju neugodna situacija.
Hotel je pun te nas šalju u hotel ( o svom trošku) koji je malo bolji,
luksuzniji i ima jednu zvjezdicu više.
Dolazimo do hotela i na ulazu
vidimo lijepo znak .
Prijavimo se i lagano se uputimo
u svoje sobe i eto ti vraga dolazimo do problema. Kaže meni baka: „Pa lijepo je
biti u hotelu sa 4*“. Gledam u prospekte i piše hotel s 4*. Kažem bako pa zar se ne kaže hotel s 4* ?
Zašto ti govoriš sa 4* i tim pitanjima otvaram Pandorinu kutiju.
Nakon duge i žestoke diskusije
shvaćam da je u hrvatskoj gramatici i dalje dubok jaz kao i razlike u godinama
između moje bake i mene. Kako da budemo pismeni i kako da se lijepo izražavamo
ako ne postoji jedinstvo u pravopisu na kojeg se možeš pozvati ili osloniti.
U privitku stoje i različita
objašnjenja iz različitih izvora.
- HRVATSKI INSTITUT ZA JEZIKOSLOVLJE (http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=17) kaže:
Prijedlog sa
upotrebljava se samo ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z,
ž: sa sestrom, sa Šimom, sa zidarom, sa Željkom,
ili izgovorno teškim suglasničkim skupinama: sa mnom, sa psom.
Inače se upotrebljava prijedlog s.
- PRAVOPIS ANIĆ-SILIĆ, Pravopis hrvatskog jezika, Novi Liber, Zagreb 2001, str. 90, toč. 296 stoji
Ako 5 podijeliš sa 4, dobit ćeš
1,25.
- Jezična pravila Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Laboratorij za sustave i signale kaže:
1.
"s" ili "sa"?
"sa" se
piše samo ispred riječi koje počinju s: c, s, z, č, ć, š, ž, đ, dž
I također ispred riječi koje počinju bilo
kojim suglasnikom, ako su iza tog suglasnika glasovi s, z, š, ž (npr. sa
Ksenijom, sa psom, sa pšenicom, itd)
Neki jezikoslovci poručuju da se oblik sa piše isključivo ispred riječi koje počinju suglasnicima
s, z, š ili ž te zamjenice mnom;
Tomislav Maretić, tome dodaju t brojeve, a treći pak i početne suglasničke skupove bd, bz, čk, čl, čr, kć, ks, pč, ps, pt, tk, tm.
Kod jednosložnih riječi nisu jedinstveni. Jedni ih uvode kao kategoriju, a drugi ne pa pišu, recimo, s psom, unatoč tomu što je, vidjeli smo, posrijedi (i) skup težak za izgovor.
Postoji i formulacija o jednosložnim nesklonjivim suglasničkim skupovima u imeničkoj funkciji, ispred kojih se piše sa. Nije nužno posrijedi indeklinabilna riječ nego ona koja se u tom položaju ne sklanja zbog semantičkih razloga, a pritom se prijedlog veže direktno uz nju, i ona uza se nema drugih riječi (atributa, apozicija)...
Primjer bi bio: Deset je djeljivo sa pet. Ili: Zašto svaku rečenicu započinješ sa ja?
Tomislav Maretić, tome dodaju t brojeve, a treći pak i početne suglasničke skupove bd, bz, čk, čl, čr, kć, ks, pč, ps, pt, tk, tm.
Kod jednosložnih riječi nisu jedinstveni. Jedni ih uvode kao kategoriju, a drugi ne pa pišu, recimo, s psom, unatoč tomu što je, vidjeli smo, posrijedi (i) skup težak za izgovor.
Postoji i formulacija o jednosložnim nesklonjivim suglasničkim skupovima u imeničkoj funkciji, ispred kojih se piše sa. Nije nužno posrijedi indeklinabilna riječ nego ona koja se u tom položaju ne sklanja zbog semantičkih razloga, a pritom se prijedlog veže direktno uz nju, i ona uza se nema drugih riječi (atributa, apozicija)...
Primjer bi bio: Deset je djeljivo sa pet. Ili: Zašto svaku rečenicu započinješ sa ja?
- dr. Sanda Ham: Školska gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga Zagreb, 2002., str. 99.
- dr. Stjepko Težak, dr. Stjepan Babić: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga Zagreb, 2000., str. 162.

Nema komentara:
Objavi komentar