utorak, 29. siječnja 2013.

TARIF - HERKUNFT


 
Tariflohn: Gewerkschaften und Unternehmen machen Verträge, in denen festgelegt wird, wie viel die Arbeitnehmer für ihre Arbeit bekommen sollen.
Arbeitet jemand für weniger Geld, wird er „unter Tarif“ bezahlt.
 Auch andere festgelegte Preise werden „Tarif“ genannt, zum Beispiel die Preise für Fahrkarten.  
 Das Wort geht auf die südlichste Stadt auf dem Festland Europa zurück: Tarifa. Dort mussten die Schiffe für die Fahrt durch die Meerenge von Gibraltar bezahlen.

petak, 11. siječnja 2013.

Jugendwort des Jahres:

Jugendwort des Jahres:

 Hier sind die Top 5:

1. YOLO: Abkürzung von "you only live once"; Aufforderung eine Chance zu nutzen

 2. FU!: 1. Scheiße, 2. Fick dich!

 3. YALLA!: Beeil dich!

 4. WULFFEN: 1. jemandem die Mailbox vollquatschen; 2. lügen; 3. auf Kosten anderer leben, etwas umsonst bekommen

 5. KOMASUTRA: versuchter Geschlechtsverkehr zwischen zwei sehr betrunkenen Personen

ponedjeljak, 7. siječnja 2013.

Lajkamo, hejtamo i degradiramo hrvatski jezik

Postalo je uobičajeno da lajkamo fora stvari, a hejtamo političare i korporacije. One koji imaju poštovanje prema jeziku, ovakve fraze unezvjeruju. No, njihovo zapomaganje da se govori »hrvatski, molim!«, sve su slabašnije i sve se manje čuju

Globalna komunikacija

Jezikoslovka Nives Opačić jedna je od onih koji se ne mire lako s nonšalantnom upotrebom hrvatskih riječi, a još je manje pomirena s »velikodušnim« prihvaćanjem fraza iz engleskog jezika. »Whatever« je, na primjer, i u Hrvatskom dijelu virtualnog svijeta sasvim uobičajen izraz za prezrivo odustajanje od bavljenja temama koje je jedan sugovornik ocijenio nevrijednima dubljeg elaboriranja.
Ali, nije problem samo u papagajskom ponavljanju pomodnih – i iritantnih – fraza. Još je gore to što »trendy« govornici hrvatskog jezika sasvim ofrlje usvajaju strane riječi, ne uzimajući u obzir duboke postulate »prirode jezika«. Zato, na primjer, riječ »trendy« ili »like« (koja označava različite stupnjeve i tipove naklonosti) ne ostaju u svome izvornom obliku, nego metastaziraju u čitav niz sintagmi koje u hrvatskom jeziku zvuče kao na silu umetnuto strano tkivo.
Postalo je uobičajeno da lajkamo fora stvari, a hejtamo političare i korporacije, povremeno imamo reality-checkove, stokamo selebritije, apgrejdamo stavove i downloadamo filmove, odazivamo se na team buildinge, slušamo savjete life-coacheva, gledamo reality-showove, a ignoriramo trendiranje lifestyle magazina.
One koji imaju poštovanje prema jeziku, ovakve fraze unezvjeruju. No, njihovo zapomaganje da se govori »hrvatski, molim!«, sve su slabašnije i sve se manje čuju, zagušene navalom novih proizvoda »trendiranja« sa Zapada.
  Hrvatski ni u zagradama
Opojnu zavodljivost engleskog jezika – ali onoga iz šund sfere reality-showova tipa »Keeping up with the Kardashians« – Nives Opačić je ekonomično i točno sažela u nekoliko riječi: »Hrvatski ni u zagradama«. To je naslov njezine nove knjige, nedavno predstavljene kao jedan od rijetkih putokaza u novoj jezičnoj praksi. Knjiga je nastavak prijašnjeg izdanja Hrvatske sveučilišne naklade »Hrvatski u zagradama«, koji datira iz vremena (2006.) kad su globalizacijska jezična teturanja bila ipak nešto manje alarmantna.
– U vrijeme objavljivanja prve knjige još je, nekako sramežljivo, uz englesku riječ na prvom mjestu znao osvanuti kakav-takav hrvatski ekvivalent u zagradama. Jednom zgodom (a to sam negdje i napisala) rekla sam urednici Aniti Šikić: kad bih danas pisala knjigu te vrste, nazvala bih je Hrvatski ni u zagradama, kaže Nives Opačić o ovome priručniku koji strpljivo ispravlja krive Drine – njih preko stotinu – objašnjavajući što je pogrešno s »downloadiranjem«, »reality-showovima«, »life-coachevima« i uopće s polovičnim prijevodima izraza iz engleskog razgovornog jezika.
Profesorica Opačić tvrdi da smo, usred poplave pomodnih engleskih fraza – zastali na pola puta do stvaranja novih anglizama (riječi preuzetih iz engleskog, ali prilagođeni hrvatskome jeziku) koji bi obogatili naš leksik.
– Stvaramo neki novi jezik, hrengleski: korijen je engleski, a nastavci su iz hrvatskoga jezika, zaključuje ona, primjećujući kako su tvorbe poput challengirati, downloadirati, shoppingirati, i drugi pogrešni i polovični prijevodi, posljednjih godina nekontrolirano nabujali.
Izvor: Novilist.hr